U siječnju ove godine Ured Predsjednika Republike zaprimio je predstavku u kojoj zagrebački odvjetnik Ozren Tatarac, u ime svoje stranke Paška Kačinarija iz Zagreba, detaljno opisuje tehnologiju prikrivanja kriminala u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, odnosno opisuje se na koji način Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu sakriva kaznene prijave građana pod lažne djeovodne brojeve već riješenih i zaključenih spisa.

Istraga protiv Zagrebačke banke

„Moja stranka je dana 12.10.2006. prijavila djelatnicu pravne službe “Zagrebačke banke” d.d., Višnju Šorša, te ostale nepoznate djelatnike banke radi počinjenog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 312 st. 2 i kaznenog djela utaje iz čl. 220 KZ-a. Prijavljena djelatnica pravne službe “Zagrebačke banke” je krivotvorenu ispravu predala sudu kao dokaz u svrhu dokazivanja, a da je riječ o krivotvorenoj-falsificiranoj ispravi vidi se iz vještačkog nalaza stalnog sudskog vještaka za dokumente, vrijednosne papire, novac, slike, kreditne i druge kartice, Dr.sc. Đure Črnjak, te iz opširnog foto-elaborata kojeg je vještak sačinio, i koji predstavlja sastavni dio vještačkog nalaza. (prilozi br. 1 i 2).

Budući da nije bilo odgovora po podnijetoj prijavi, stranka je, putem odvjetničkog ureda kolegice gđe Višnje Drenški Lasan dopisom od 25.10.2006. zatražila informaciju o poduzetom. (prilog br. 3.)

Policijska uprava Zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Odjel gospodarskog kriminaliteta je dopisom broj 511-19-13/3-4994/06 od 08.11.2006. izvijestio stranku da je spis po prijavi stranke dostavio nadležnom državnom odvjetništvu. (prilog br. 4).“

Policija istraživala kriminal u Zagrebačkoj banci

„Tim dopisom, kojeg je potpisao Načelnik odjela gospodarskog kriminaliteta, g. Darko Divić, navedeno je da je Odjel gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave Zagrebačke čak šest puta slao izvješća o poduzetim radnjama po prijavama građana protiv "Zagrebačke banke" d.d. i njenih djelatnika, i to dana: 13.07.2004., 03.09.2004., 15.11.2005., 13.04.2006., 12.10.2006. i 20.10.2006., te da je prijavu g. Kačinarija, te ostale prijave Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu pohranjivalo u spis ODO Zagreb br. K-DO-2303/04“, navodi se u predstavci koju je odvjetnik Tatarac uputio osobno Stjepanu Mesiću.

U nastavku predstavke detaljno se opisuje način na koji je Paško Kačinari, obrtnik iz Zagreba, otkrio da Općinsko državno odvjetništvo prikriva kaznene prijave u ovom konkretnom slučaju protiv Zagrebačke banke d.d.

„Moja stranka je shvatila da to znači da "Policija stalno nešto radi po pitanju Zagrebačke banke", i to zato što "banku stalno netko prijavljuje", a "Državni odvjetnik sprema spise u ladicu", i to "sve na isti broj spisa", i to zato da "sve o Zabi sakrije na jednu hrpu, pa da se nikad ne riješi."

Slaganje spisa „na hrpu“ kako bi se spriječilo njihovo rješavanje

„Dopis Policije je kod moje stranke pobudio ozbiljne sumnje u rad Državnog odvjetništva, i to sumnje da upravo Državno odvjetništvo, odnosno jedna grupa ljudi u njemu, vrši organiziranu opstrukciju pravosuđa, i to tako da "slaganjem različitih spisa na hrpu", i to kroz duže vremensko razdoblje, te nerješavanjem spisa štiti kriminal u "Zagrebačkoj banci" i onemogućava djelovanje pravne države.

Da su sumnje moje stranke, makar dijelom opravdane proizlazilo je iz odredaba Zakona o kaznenom postupku (NN 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 62/03), te iz odredaba Pravilnika o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima (NN 106/02).

Nije bilo zakonske osnove da državno odvjetništvo izvješća policije po kaznenim prijavama građana stavlja u jedan spis, jer po Zakonu o kaznenom postupku državni odvjetnik kaznenu prijavu mora ili odbaciti (čl. 174 st. 1 ZKP), ili po prijavi zahtijevati provođenje istrage (čl. 188 st. 1 ZKP, ili po prijavi podići neposrednu optužnicu (čl. 191 st. 1 ZKP).“

Protuzakonito djelovanje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu

„Iz odredaba Zakona je jasno proizlazilo da je ovakvo "slaganje" kaznenih prijava u jedan spis suprotno Zakonu. Tim više što je prema odredbama Pravilnika o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima oznaka "K-DO" značila da je riječ o državnoodvjetničkom spisu u kojem državno odvjetništvo postupa protiv poznatih punoljetnih počinitelja (čl. 158 st. 1 toč. 1 Pravilnika).

Stoga nije bilo jasno zašto je Državno odvjetništvo niz kaznenih prijava u razdoblju od srpnja 2004. do listopada 2006. priklapalo jednom spisu, te zašto je prijavu g. Kačinarija od 12.10.2006., koja je podnesena istovremeno i protiv a) poznate osobe (djelatnice pravne službe "Zagrebačke banke" Višnje Šorša), te protiv b) ostalih nepoznatih počinitelja, i to radi kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 311 st. 2 KZ-a, Općinsko državno odvjetništvo priklopilo nekom ranijem spisu u kojem se postupa protiv poznatih počinitelja.

Iz tog razloga je stranka dopisom od dana 07.12.2006. g. (prilog br. 5) zatražila od Općinskog državnog odvjetništva da joj dopusti uvid u spis Državnog odvjetništva u Zagrebu br. K-DO-2303/04, te u posebna izvješća Policijske uprave Zagrebačke, Odjela gospodarskog kriminaliteta od 13.07.2004., 03.09.2004., 15.11.2005., 13.04.2006., 12.10.2006. i 20.10.2006.

Slijedom navedenog je Zamjenik općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu Ivo Špančić dopisom oznake K-DO-2303/04 ŠI/ZVA od 13.12.2004. izvijestio stranku da može izvršiti uvid u spis. (prilog br. 6.)“.“

„Mrtvi spisi“

Nastavak predstavke izvan svake sumnje dokazuje tehnologiju prikrivanja „osjetljivih“ kaznenih prijava koje zaprimi Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Jednostavno, kako bi spriječili rješavanje takvih kaznenih prijava za koje postoji „naredba s vrha“ kako ih ne smiju procesuirati, državno odvjetništvo ih svrstava pod djelovdni broj već zaključenih spisa i na taj način onemogućava njihovo rješavanje, te istovremeno onemogućava bilo kojem službeniku državnog odvjetništva pristup tim dokumentima jer se oni nalaze pod lažnim djelovodnim brojem i u lažnom spisu, u tzv. „mrtvim“ spisima.

„Moja stranka je dana 05.01.2006. i 09.01.2006. izvršila uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu br. K-DO-2303/04, te je utvrdio da je spis ODO Zagreb oznake K-Do-2303/04 za državno odvjetništvo morao biti "ad acta" spis još od dana 08.06.2004. kada je ODO Zagreb u tom predmetu odbacilo kaznenu prijavu, odnosno dana 17.06.2004., kada je rješenje o obustavi dostavljeno stranci. Da je riječ o spisu koji je za ODO Zagreb "ad acta" razvidno je i iz toga da je u međuvremenu zahtjev oštećenika - podnositelja prijave za provođenjem istrage odbačen pred Županijskim sudom u Zagrebu iz proceduralnih razloga.
spis ODO Zagreb, nakon što je postao "mrtvi" spis, spis jednog okončanog predmeta, postao "pokriće za sakrivanje" niza drugih spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, i to sve od reda spisa kaznenih prijava protiv Franje Lukovića, predsjednika uprave "Zagrebačke banke" i Nikole Kalinića, njegovog donedavnog zamjenika.

Ovo "sakrivanje drugih spisa" je rađeno na način da su kasnije prijave, te postupanja Policije po njima bila priklapana ovom spisu, i to bez donošenja državnoodvjetničke odluke o tome da li će se prijave odbaciti, ili će se po njima pokrenuti postupak po zakonu, već su prijave samo priklapane jednom ugašenom predmetu "za kojeg sigurno nitko neće više pitati."

Da je ovo samo "vrh sante leda", te samo dio jedne šire sheme u Hrvatskom pravosuđu, razvidno je i iz intenzivne višegodišnje korespondencije niza institucija u svezi jednog ugaslog predmeta, te konstantno postupanje državnog odvjetništva po "mrtvom spisu". Moja stranka ovo tumači "intenzivinim dogovaranjem" niza institucija oko toga "kako sakriti pljačku" i "zaštititi počinitelje", te "spriječiti povrat opljačkanog", i to sve na način da se "aktualne stvari, problemi i postupci, utapaju u već okončane spise".

Na taj način moja stranka je utvrdila da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu manipulacijom sa spisima po kaznenim prijavama protiv "Zagrebačke banke", te njene uprave, sustavno štiti kriminal u "Zagrebačkoj banci", te je istovremeno na ovom konkretnom primjeru utvrdila da su točne sumnje sve većeg dijela javnosti da unutar organizacijske strukture Državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj postoji grupa ljudi koji organizirano štite kriminal.

Pri tome je moja stranka utvrdila i metodu kojom se ta grupa služi; kako je gore navedeno, kriminal se štiti na način da se "u mrtvi spis", tj. u neki stari "ad acta" spis "sakrivaju" svi naknadno otvoreni spisi po prijavama građana protiv istih prijavljenika.

Budući da je u konkretnom slučaju u ovaj "mrtvi" spis oznake K-DO-2303/04 sakriven veći broj spisa po većem broju prijava protiv istih prijavljenika, (što se vidi iz brojnih policijskih izvješća o posutpanjima po okončanom predmetu), na korice tog "mrtvog" spisa je popisano koji su sve spisi posakrivani u taj spis, zatim koji su drugi spisi - okončani i neokončani sa tim spisom u svezi, te koje sve institucije su "postupale po okončanom predmetu".

Moja stranka je, vidjevši da korice spisa predstavljaju izuzetno važan dokaz sustavne zaštite kriminala i kriminalaca od strane jedne grupe ljudi u državnom odvjetništvu, te budući da mu nije bilo dopušteno korice spisa i zabilješke na njima preslikati, iste korice kriomice snimio. Sukladno tome će stranka, po pozivu Naslova, snimke dostaviti putem elektronske pošte na adresu koju bude zatražio Naslov.

Na koricama navedenog "mrtvog" spisa ODO Zagreb, br. K-DO-2303/04 vidi se da je riječ o spisu kaznene prijave protiv Franje Luković, predsjednika uprave "Zagrebačke banke" d.d., te da se spis K-DO-2303/04, kojeg je ODO Zagreb trebao arhivirati kao "ad acta" spis još 17.06.2004., ima čuvati do 1/VII 2007. g. (Ne ulazeći u zakonske odredbe da se arhivirani spisi čuvaju deset godina, ovdje treba naglasiti da stranka ima informaciju da naznačenog datuma 01.07.2007. Franjo Luković treba biti umirovljen, pa moja stranka smatra da je to razlog zašto se spis čuva baš do toga datuma.) Na gornjem dijelu prve stranice korica spisa također se vidi se da su za spis zaduženi zamjenici ODO Zagreb Ivica Marinac i Ivo Špančić.“

Ovo je prvi puta da se ovako detaljno i potkrijepljeno dokazima opisuje tehnologija kriminalnog funkcioniranja mreže državnih odvjetništava. Osim toga, ovakvo manipuliranje spisima ukazuje na dvostruke manipulacije. Dok jednu grupaciju ili grupacije državno odvjetništvo štiti ovako prikrivajući kaznene prijave, spise i dokaze, te policijsku dokumentaciju, s druge strane to isto državno odvjetništvo montira procese i dokaze protiv onih koji nisu dio vladajuće oligarhije, na taj način grubo manipulirajući sustav.

Bilješke dokazuju manipulacije „mrtvim spisima“

Bilješke na spisima koje Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu skriva, a koje je otkrio paško Kačinari, dokazuju manipulacije tzv. „mrtvim spisima“ i njihovu zloupotrebu u svrhu prikrivanja kriminala i korupcije na najvišoj razini. Na taj način, možemo reći, sustav državnih odvjetništava zapravo je postao najorganiziranija i vrhovna kriminalna korupcionaška organizacija u državi. Mreža državnih odvjetništava ovakvom tehnologijom postala je sustav zaštite kriminalne oligarhije i podzemlja.

„Nadalje na koricama stoje bilješke, kako slijedi:

1. "25.05.2004. prijava odvjetnik Šerić Branko. Kačinari Pašk. Rješenje o odbačaju od 08.06.2004. g. Nalog: spis u pričuvni arhiv." Očito je da je nakon ove bilješke spis za ODO Zagreb bio riješeni spis, te da nije bilo osnove u već riješeni spis upisivati bilo kakve daljnje bilješke.

2. "15.06.2004. dopis USKOK-UKR-328/04 kancel spis u pričuvni arhiv."

3. "--.07.2004. dopis DORH ZG-KR-I-645/04"

4. "06.07.2004. dopis ŽSZG Kio-254/04 s dostavnicom"

5. "16.--.2004. posebno izvješće Policijska uprava Zagrebačka 511-19-13/7-3/2-3137/04"

6. "07.09.2004. posebno izvješće MUP-Policijska uprava Zagrebačka, Odjel gospodarskog kriminaliteta 511-19-13/3-3137/04 s.b. spis vraćen sa uvida s DORH-a dopis istražni sudac + kopija spisa 30.09.2004. kancel stavi spis u pričuvni arhiv."

7. "08.04.2005. povrat spisa Županijski sud u Zagrebu Kio-254/04 kancel stavi spis u pričuvni arhiv."

8. "17.05.2005. posebno izvješće Policijska uprava Zagrebačka Odjel gospodarskog kriminaliteta 511-19-13/3-3137/04 kancel. stavi spis u pričuvni arhiv.
Luković Franjo:
K-DO-2042/99 čl. 292 st. 1 i 2 - 02.04.2001. zahtjev za provođenje istrage referent Despot.
K-DO-2079/00 čl. 291, 292, 294 - 31.05.2001. odbačaj referent Nada Josipović
K-DO-2606/03 čl. 337/1, 309, 302,301 30.12.2003. odbačaj referent Nada Josipović
K-DO-2035/04 čl. 292 1 i 2, 224/1 i 2, 228 22.01.2004. odbačaj referent Pervan
K-DO-2185/04 čl. 337 ustup USKOK 26.03.2004.
K-DO-2279/02 čl. 292 23.04.2003. odbačaj referent Despot
Kalinić Nikola:
K-DO-2325/01-626/1 ZOTD 25.05.2001. odbačaj
s.i.b. dana 08.06.2004. spis na gospodarskom odjelu te je odlučeno da se predmetna prijava
odbaci jer nema elemenata kaznenog djela 08.06.2004.."

9. "19.04.2006. posebno izjvešće MUP Policijska uprava Zagrebačka, odjel gospodarskog kriminaliteta 511-19-13/3-3137/04 signirano Ivi Špančiću 20.04.2004. Potrebno provjeriti da li poseno izvješće od 13.04.2006. g. obuhvaća nove događaje na koje se ne odnosi rj. o odbačaju, te kontaktirati građ.upravni odjel ODO 20.04.2006. dopis ODO Zagreb Građansko-upravni odjel 24.04.2006. g. s.c.01.07.2006.g."

10. "16.05.2006. dopis izvješće ODO Građansko-upravni odjel R-DO-167/06 R-DO-196/96"

11. "20.07.2006. dopis ŽDO-ZG-Građansko-upravni odjel R-DO-196/96.
s.b. U svezi podnesaka P.Kačinari sadržanim u posebni izvješćima PU Zagrebačke od 15.11.2005. i 13.04.2006. god pribavljeno je očitovanje ODO Građansko-upravni odjel kako se ne radi o podnošenju kaznene prijave a navodima podnesaka se ukazuje u bitnome na okolnosti koje su već razmatrane od strane ovog državnog odvjetništva kad je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave dana 08.06.2004. god. Ostaje se kod odluka u kaznenom rješenju o odbačaju kaznene prijave dne 05.06.2006. s.c. 01.12.2006. dopis ŽDO u Zagrebu Građansko-upravni odjel 24.07.2004. s.c. 01.01.2007.

12. "24.10.2006. posebno izvješće MUP Policijska uprava Zagrebačka Odjel gospodarskog kriminaliteta 511-19-13/3-4994/06 Naredba! Izdvojiti iz spisa posebno izvješće PUZ OGK br. 511-19-13/3-4994/06 od 20.10.06. kao posebnu kaznenu prijavu upisati u K-DO-upisnik i dati na signiranje."

13. "08.12.2006. dopis Kačinari Pašk Zagreb Naredba! izdvojiti dopis P.Kačinarija od 08.12.2006. iz spisa i uložiti u spis protiv Višnje Šorša i dr. K-DO-5160/06 s.c. 01.02.2007. dopis Kačinari Paška 13.12.2006. s.c. 01.07.2006."

Iz gore navedenog očito je da nije bilo nikakve osnove da se u spisu predmeta ODO Zagreb K-DO-2303/04, koji je za ODO Zagreb okončan još 17.06.2004. odbačajem kaznene prijave od strane ODO Zagreb, nalaze tako brojne bilješke o spisima, prijavama, posebnim izvješćima MUP-a, itd., kad je riječ o okončanom spisu. Posebno nije jasno što su u spisu navođeni drugi predmeti, i to: USKOK-UKR-328/04, DORH ZG-KR-I-645/04, Policijska uprava Zagrebačka 511-19-13/7-3/2-3137/04, R-DO-167/06, R-DO-196/96.

Također nije jasno što u tom spisu okončanom još u lipnju 2004. imaju tražiti policijska izvješća PU Zagrebačke, odjel gospodarskog kriminaliteta, 511-19-13/3-4994/06 od 20.10.06., te dopisi u svezi spisa K-DO-5160/06 pa da se isti imaju posebnim naredbama izdvajati iz jednog davno okončanog spisa.

Posebno je nejasno što se u spis, jedanaest mjeseci po okončanju postupanja po njemu imaju stavljati bilješke o kaznenim postupcima protiv Franje Luković: K-DO-2042/99, K-DO-2079/00, K-DO-2606/03, K-DO-2035/04, K-DO-2185/04, K-DO-2279/02, te Nikole Kalinić K-DO-2325/01, tim više što iz bilješki proizlazi da spisi K-Do-2042/99 i K-DO-2185/04 protiv Franje Luković nisu okončani.

Također je nejasno zašto je Policijska uprava Zagrebačka, Sektor kriminalističke policije, Odjel gospodarskog kriminaliteta - kako to proizlazi iz njihovog gore citiranog dopisa stranci od 08.11.2006. dana 13.07.2004., 03.09.2004., 15.11.2004., 13.04.2006., slala posebna izvješća upravo na davno okončani spis ODO Zagreb br. K-DO-2303/04, a još manje je jasno gdje su se izgubila ta izvješća, budući da ista nisu bila u spisu, niti je njihovo priklapanje na spis bilo evidentirano u inače vrlo brojnim i opsežnim bilješkama na koricama tog davno okončanog spisa.

Baš iz te činjenice da izvješća od 13.07.2004., 03.09.2004., 15.11.2004., 13.04.2006. nedostaju u spisu proizlazi da osim tog spisa ima i drugih sličnih spisa, pa je i taj spis, "po kojem se tako puno postupalo nakon što je službeno okončan", sam po sebi "samo dio jedne šire mreže u kojoj se netko igra skrivača". Taj "netko", koji se tako "igra skrivača" kako to vidi moja stranka, jest svakako djelatnik Državnog odvjetništva.

„Mrtvi spisi“ i na Županijskom sudu u Zagrebu

Kako navodi odvjetnik Tatarac u svojoj predstavci, „mrtvi spisi“ na jednak su način umreženi sa „mrtvim spisima“ na Županijskom sudu u Zagrebu, tako da se krug prikrivanja kriminala i korupcije zatvara na najvišoj razini, a umiješani su zajedno i državno odvjetništvo u Zagrebu i Županijski sud u Zagrebu. Međutim, bez odluke i „pokrivanja“ na najvišoj političkoj razini ovaav pravosudni kriminal i korupcija u sstavu državnih odvjetništava i sudova ne bi bio moguć. Bez visokog političkog pokroviteljstva nad ovakvim modelom organiziranog pravosudnog kriminala i korupcije kriminalni sustav unutar hrvatskog pravosuđa ne bi mogao funkcionirati.

„No najbitnije je to da je stranka, prilikom uvida u spis ODO Zagreb K-DO-2303/04, koji je za ODO Zagreb okončan još u lipnju 2004. g., utvrdila da spis predmeta nije u koricama spisa, te da se nigdje ne vidi gdje je spis.

Stranci je usmeno rečeno od strane dežurne djelatnice ODO Zagreb da je spis na Županijskom sudu u Zagrebu, i to u predmetu toga suda Kio-254/04. No taj predmet Županijskog suda u Zagrebu je također "mrtvi", tj. "ad acta" predmet, budući je riječ o postupku koji je vođen po zahtjevu za provođenje istrage oštećenika kao tužitelja nakon što je 17.06.2004. ODO Zagreb odbacilo kaznenu prijavu u predmetu K-DO-2303/04. Prema tome spis je "iz mrtvog spisa prebacivan u drugi mrtvi spis", kako to vidi stranka, pa iz toga stranka zaključuje da postoje "međusobno povezani mrtvaci - okončani spisi - u kojima se vrši igra skrivača, i u koje se sakrivaju naknadne prijave i dokazi."

Međutim, usprkos tome što spisa nije bilo u koricama, korice spisa nisu bile prazne, već se u njima nalazilo mnoštvo nenumeriranih listova koji su svi odreda predstavljali međusobnu korespondenciju različitih pravosudnih tijela, iz koje se vidi višegodišnje međusobno dopisivanje pravosudnih tijela u jednom navodno davno okončanom predmetu.

Ne ulazeći u to što svaki list spisa mora biti uvezen u spis i numeriran, te ne ulazeći u to što se spis prilikom dostave drugom organu dostavlja u cijelosti, a ne tako da "iz njega ispadnu deseci listova", valja naglasiti da je iz te dokumentacije o međusobnoj korespondenciji pravosudnih tijela najinteresantniji dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko-upravni odjel br. R-DO-236/96 od 19.07.2006., kojeg je zamjenica ŽDO Zagreb Željka Šaškor uputila na adresu ODO Zagreb, a iz kojeg se vidi da su spis Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, oznake R-DO-236/96, spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Građansko-upravni odjel oznake R-DO-167/06, te navodno okončani spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, oznake K-DO-2303/04 - kako to navodi zamjenica ŽDO Zagreb Željka Šaškor - u biti jedan te isti spis, a odnose se na prijavu Paška Kačinari kojom je prijavio prava Republike Hrvatske na dionicama "Zagrebačke banke".

Budući da je g. Kačinari prijavio Republici Hrvatskoj njena prava na dionice "Zagrebačke banke" tek sa danom 24.03.2006. g., očito je da je apsurdno i već na prvi pogled izrazito sumnjivo da zamjenica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, gđa Željka Šaškor za spis iz davne 1996. tvrdi da je to u biti isti spis. Osim toga izrazito je sumnjivo da čak troja pravosudna tijela postupaju po istom predmetu, i to tim više, što je predmet K-DO-2303/04 ODO Zagreb u biti okončani spis, i to još od 17.06.2006. g.

Iz ovog dopisa ŽDO Zagreb g. Kačinari zaključuje da je "cijela priča u tome da se sakrije pljačka Republike Hrvatske, i da se putem korumpiranih institucija onemogući Republiku Hrvatsku da vrati opljačkanu imovinu".

Iz ovoga g. Kačinari zaključuje da je "Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu isto kao i Općinsko državno odvjetništvo napravilo igru skrivača i u davno ugašeni spis posakrivalo dokaze o pljački".“

Zločinački sustav „paralelne vlasti“

Odvjetnik Tatarac svoju predstavku Mesiću zaključuje tvrdnjom o postojanju zločinačkog sustava paralelne vlasti, kriminalne hijerarhije koja u sjeni državne administracije upravlja procesima u zemlji. Dokumenti, dokazi i argumenti koje u predstavci iznosi odvjetnik Tatarac ipak ukazuju kako se ne radi ni o kakvoj „teoriji zavjere“, već o dorbo organiziranom kriminalnom podzemlju unuta hrvatskog državnog aparata, koji skrivenim mehanizmima moći upravlja državom i procesima u njoj.

Osim toga, iz svega gore navedenog očito je - tako smatra g. Kačinari - u Republici Hrvatskoj postoji, osim Ustavom predviđenog sustava vlasti - još i jedan drugi, paralelni, sakriveni, zločinački sustav jedne paralelne vlasti, koja je u gore navedenom slučaju sustavno - preko djelatnika Državnog odvjetništva - opstruirala rad samog tog Državnog odvjetništva, te sačinila mrežu "mrtvih", okončanih spisa, po kojima su onda - nakon njihovog okončanja - "intenzivno postupa", te se u njih sakrivaju novi spisi, novi dokazi, čime se faktično opstruira rad samog Državnog odvjetništva i onemogućava funkcioniranje pravne države, i to sve putem organizirane paralelne strukture koja djeluje unutar samog Državnog odvjetništva. (...)

Ovdje također treba ukazati na to da je prema izvješću revizora "Zagrebačke banke" na dan 31.12.2005. ukupni kapital "Zagrebačke banke" pokrivao 71.810 milijuna kuna, tj. skoro 71,81 milijardu kuna, što iznosi cca 9,837 milijardi eura kapitala.

Dakle, ovdje je riječ o ugrozi Ustavnog poretka Republike Hrvatske - sustavnom opstrukcijom Državnog odvjetništva, a u cilju sakrivanja pljačke dionica koje pokrivaju ukupan financijski kapital "Zagrebačke banke" od skoro 72 milijarde kuna, odnosno skoro 10 milijardi eura kapitala.

Budući da je sada jasno gdje su pokradeni novci Republike Hrvatske, te je jasno tko i na koji način onemogućava njihov povrat Hrvatskoj, očito je da je na Predsjedniku Republike Hrvatske, kao najvišem Ustavnom i Zakonskom autoritetu da pokrene odgovarajuće mjere da se opljačkano vrati Hrvatskoj, te da se sustav paralelnih struktura unutar Državnog odvjetništva i ostalih pravosudnih institucija razbije.“

Ostaje, međutim, pitanje zbog čega Mesić, iako je upoznat sa svim detaljima ovog slučaja kriminala i korupcije, do danas nije poduzeo ništa na razrješavanju ovoga slučaja? Odgovor na to pitanje, zapravo, je vrlo jednostavan. Mesić je dio organizirane kriminalne hijerarhije koja je uspostavila i rukovodi krminalnim, korupcionaškim, tranzicijskim modelom državnog aparata, koji je organiziran kao mafijaška oligarhija na vlasti, a ne kao demokratska vlast.