Već je 1989 g. postojao plan kako preknjižiti Zabu na grupu odabranih pojedinaca. Zato se na "osnivačkoj skupštini" Zabe 13.11.1989. g. "zaboravilo" na kapital po osnovi vrijednosti zgrada, inventara, ostalih fondova banke, ućešća Zabe u inozemnim bankama izvan tadašnje Jugoslavije, itd.
 

180.010.070
HNB ne zna tko je nadležan za kapital Zabe i njen rad

Hrvatska Narodna Banka - barem kad je Zaba u pitanju - definitivno ne zna tko je nadležan utvrditi koliko je kapitala Zaba sakrila, gdje je taj kapital, te definitivno nije nadležna utvrditi koliko uopće Zaba ima kapitala. Dok se to ne utvrdi ne može biti govora o nekom daljnjem povećanju temeljnog kapitala, jer prvo treba utvrditi početno stanje, da se može znati što se i za koliki postotak povećava. No, budući da se HNB boji slučaja Zabe i nikako ga ne želi rješavati, očito je da će se ovo na kraju morati rješavati preko postupka ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
 

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga - HANFA nadležna je za odobrenje Prospekta Zabe kojim Zaba povećava svoj temeljni kapital i izdaje novu emisiju dionica. Međutim, sve dok se ne sredi i ne legalizira Zabina registracija u sudskom registru - koja je sada ništavna, te dok se ne riješi pitanje koji je kapital unesen kao dionički kapital te tko je i za koji kapital dobio dionice, nema uvjeta za izdavanje novih dionica, i za povećanje dioničkog kapitala. Da bi se dionički kapital mogao povećavati mora se znati što uopće čini taj kapital, i temeljem čega.

Na ovaj način je poništavanje registracije Zabe i legalizacija njenog dioničkog kapitala, registracije u sudskom registru te njene dioničke knjige preduvjet za bilo kakvo izdavanje nove emisije dionica odnosno za povećanje temeljnog kapitala.

Državno odvjetništvo u svojem sastavu ima organiziranu grupu pojedinaca koji sustavno štite kriminal u Zabi. O tome je Pašk Kačinari obavijestio Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesić, a što je objavljeno na ovoj stranici pod naslovom:  Pašk Kačinari prijavljuje Predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesić postojanje organizirane grupe kriminalaca u Državnom odvjetništvu koja štiti organizirani kriminal "Zagrebačke banke"

Ovime Pašk Kačinari izvješćuje državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Bajić o tome da Zaba ima nezakonitu registraciju u sudskom registru, koja je po zakonu ništava, (budući da se prilikom registracije Zabe "izgubio" kapital Republike Hrvatske, Grada Zagreba i nekadašnje "Jugobanke", te za taj kapital nisu ni izdane dionice), pa je Mladen Bajić dužan u sudskom registru inicirati poništavanje registracije Zabe.

No, budući da kod Državnog odvjentištva postoji organizirana grupa koja štiti kriminal u Zabi, Pašk Kačinari ovime ujedno o tome izvješćuje Mladena Bajić, i poziva ga na javno očitovanje o tome namjerava li postupati po zakonu ili se prikloniti kriminalu.
 

Pašk Kačinari je 23.03.2007. urudžbirao nadopunu prijave Državnom odvjetniku Republike Hrvatske Mladenu Bajić od 20.03.2007. i tom prilikom saznao da će Državno odvjetništvo i ovu nadopunu prijave "sakriti" u davno arhivirani spis Državnog odvjetništva iz 2004 godine u kojem se sakrivaju prijave protiv Zabe i Franje Lukovića. O tome da Bajićevo odvjetništvo tako štiti kriminalce je Pašk Kačinari vidi u

Predsjednika Mesića Pašk Kačinari upozorava da u Zabi imamo posla sa ratnopljačkaškom, petokolonaškom, zločinačkom organizacijom, i da je svaka druga kvalifikacija tih ljudi pokušaj namjernog umanjenja krivnje i samim tim protiv interesa Hrvatske Države i Naroda.

Zaba nije nastala ni iz čega, pa da bi u svojoj imovini imala samo sredstva osnivača iz osnivačkog fonda. Iz ovoga se vidi da je Zaba nastala transformacijom iz nekadašnje društvenopravne banke - Zagrebačka banka, u dioničko društvo istog naziva. Koje je dakako trebalo prenijeti i svu imovinu prilikom te transformacije.
 

Dana 22.05.2007. Pašk Kačinari je prijavio Sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu da je registracija Zabe u tom registru ništava i to od dana 01.01.1990., tj. od kada je Zaba upisana kao dioničko društvo.

Ta registracija je ništava budući da su se prilikom registracije "izgubile" dionice, te se "izgubio" i pretežiti dio temeljnog kapitala, npr. nekretnine. Ovo nije bilo slučajno, budući da je već tada planirano da grupa ljudi "preuzme" Zabu, i to tako da preknjiže njene dionice na sebe, a da ništa ne plate. Zato je bilo potrebno da Zaba ima što manje dionica, i što manje kapitala.

Kasnije, kada su dionice već bile preknjižene na odabranu grupu, "pronašao" se izgubljeni kapital, za koji banka nije izdala dionice, i koji nije bio unesen prilikom registracije. No upravo zato Zaba sada ima probleme, budući da taj kapital istovremeno egzistira u bilanci kao imovina banke, a za njega ne postoji pokriće kako je prešao u vlasništvo Zabe (jer pravno gledano nikad nije prešao Zabi, već ostao društveni - neprivatizirani kapital), pa tako Zaba ne uspijeva uknjižiti nekretnine kojima je u posjedu u zemljišnim knjigama na svoje ime. Tako joj je istovremeno ništava i bilanca i upis u sudski registar.
 

Svoju prijavi sudskom registru (Pašk Kačinari pokreće postupak poništenja registracije Zabe u sudskom registru), Pašk Kačinari nadopunjuje ovim podneskom od 20.06.2007. kojim detaljno ukazuje na propise koji su regulirali banke, i to još od 1980-tih g. do danas. Budući da uprava Zabe stalno podmeće da su navodno postojali neki "posebni zakoni", Kačinari ovime demistificira tu priču i dokazuje o kojim je to propisima riječ. Istovremeno u podnesku pojašnjava tehniku pljačke, te dokazuje da je upis Zabe u sudski registar ništav, i da ta "najveća banka u Hrvatskoj" nema pravnih temelja svojeg postojanja i funkcioniranja.