130

Proširivanje  postupka protiv ZABA

 


 130.010
 Postupak povrata kapitala "Zagrebačke banke" zakonitim vlasnicima: Republici Hrvatskoj, Pašku Kačinari i Mesnoj industriji "Gavrilović"

 

130.020
 Pašk Kačinari prijavljuje slučaj Hrvatskoj Agenciji za kontrolu financijskih usluga (HANFA)

 

 

130.030

 

 

 

130.010

Pašk Kačinari prijavljuje Republici Hrvatskoj
njeno vlasništvo na dionicama ZABE

 

Šifra i naziv dokumenta

Prva stranica

Broj str.

 

130.010.010

ZABA je izvorno bila banka osnovana u komunističkom sustavu, te je bila u državnom (tzv. društvenom) vlasništvu. Pravni slijednik društvenog vlasništva jest Republika Hrvatska. Budući da o pretvorbi i privatizaciji ZABE nikada nije odlučivalo niti jedno tijelo državne vlasti Republike Hrvatske, ona se ima smatrati državnom imovinom. Od toga su izuzetak dionice Mesne industrije "Gavrilović", budući da je o njihovom pravnom statusu riješio Sud kad je cjelokupnu industriju sa svim pravima prodao g. Georgu Gavrilovich. Od toga su izuzetak i dionice Paška Kačinari, budući da je on uplatio privatni kapital izravno u osnivački fond banke.

 

Zato u ovoj prijavi Pašk Kačinari predlaže Državi da točno utvrdi koliko dionica pripada Mesnoj industriji "Gavrilović", koliko Pašku Kačinari (o čemu je već provedeno vješačenje), te da ostatak dionica utvrdi kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pri tome Pašk Kačinari traži naknadu u vidu nalaznine po Zakonu, budući da je pronašao izgubljenu imovinu Republike Hrvatske. Od te nalaznine Pašk Kačinari odriče se jedne desetine nalaznine u korist Fonda branitelja domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

13-10



9


130.010.020
 Pismo Predsjednika Republike Hrvatske
 

Predsjednik Republike Hrvatske, g. Stjepan Mesić, poručio je Pašku Kačinari, putem svojeg Ureda za odnose s javnošću, da je proučio i primio na znanje Prijavu Prava Republike Hrvatske na dionice Zaba.
 

To znači da on svojim autoritetom ne smije dopustiti da Država izgubi svoja prava koja joj pripadaju.

 

 



13020


 

1

 

 

130.020
 Pašk Kačinari prijavljuje slučaj Hrvatskoj Agenciji za kontrolu financijskih usluga (HANFA)
 

Šifra i naziv dokumenta

Prva stranica

Broj str.


130.020.010

Pašk Kačinari prijavljuje slučaj novoosnovanoj Hrvatskoj Agenciji za kontrolu financijskih usluga (HANFA)

U studenom 2005. g. osnovana je Hrvatska Agencija za kontrolu financijskih usluga (HANFA), koja je od proljeća 2006. počela provoditi mjere za uvođenje reda i zakona u financijski sustav Hrvatske. Ova prijava ju je suočila sa prvim ozbiljnim slučajem, na kojem će se ustanoviti da li je novoosnovana Agencija put prema rješenju problema u Hrvatskoj, pa tako i "slučaja Kačinari", ili je to tek jedna u nizu administrativnih kulisa iza kojih se skrivaju neki drugi interesi.

Budući da je u Republici Hrvatskoj osnovana nova institucija za kontrolu zakonitosti prometa vrijednosnim papirima - HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), Pašk Kačinari je istoj prijavio nezakonitosti u prometu dionicama Zabe. Budući da se u Republici Hrvatskoj pojavljuju dionice - vrijednosni papiri - "Zagrebačke banke", a da banka ne može dostaviti dokaze kada su dionice izdane, kako su od izvorno društvenog vlasništva postale privatne, te budući da banka uopće ne može dokazati koliko je i po kojoj osnovi trebala izdati dionica, te budući da nije poznato, čak ni revizoru banke, koliko je dionica banka pohranila u svojem trezoru, očito je da promet dionicama Zagrebačke banke nije zakonit.

Najodgovornija institucija za to je, pored Hrvatske Narodne Banke, upravo HANFA.
 

131010

4
130.020.020 
HANFA poziva Paška Kačinari na sastanak

Po prijavi nezakonitog prometa dionica "Zagrebačke banke", ravnatelj Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Samodol, poziva Paška Kačinari na sastanak dana 03.05.2006. g.

Na tom sastanku nije vođen zapisnik. No na sastanku je Ante Samodol upoznao Paška Kačinari sa izvješćem Guvernera Hrvatske Narodne Banke, Željka Rohatinskog. Puni naziv izvješća je:

"Izvješće o procesu osnivanja, odnosno preoblikovanja banaka u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koji je proveden na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama" koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio guverner Hrvatske narodne banke, aktom od 18. srpnja 2005. godine., a isto je Pašk Kačinari ubrzo pribavio, te postavio na ovu web-stranicu.
 
1302020
1

130.020.030
Pašk Kačinari dostavlja ravnatelju HANFA-e
izvješće Guvernera HNB-a

Pašk Kačinari je, čim je pribavio izvješće Guvernera HNB-a, tj. "Izvješće o procesu osnivanja, odnosno preoblikovanja banaka u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koji je proveden na temelju Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama" koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio guverner Hrvatske narodne banke, aktom od 18. srpnja 2005. godine, isto izvješće dostavio ravnatelju HANFA-e Anti Samodolu.

Pri tome je Pašk Kačinari istaknuo da iz samog tog izvješća jasno proizlazi da Republika Hrvatska nema doslovno nikakvih saznanja, tj. da doslovno "nema papir" o tome kako je "Zagrebačka banka" d.d. od izvorno društvene banke, tj. banke u vlasništvu države, postala "privatna" banka, tj. da Država ne zna kako joj je najvrijednija imovina doslovno nestala iz državnog portfelja, a da pri tome nije dobila niti centa naknade.

Pri tome Pašk Kačinari ukazuje ravnatelju HANFA-e Anti Samodolu da je iz tog izvješća Guvernera Hrvatske Narodne Banke Željka Rohatinskog, očito da promet dionicama "Zagrebačke banke" d.d. nije zakonit, pa je slijedom toga upravo HANFA najodgovornija (uz dakako HNB) za osiguranja zakonitosti prometa vrijednosnim papirima "Zagrebačke banke".
 
1302030
2

130.020.040
HANFA se, kao jedino tijelo Republike Hrvatske koje ima odlučivati o zakonitosti prometa vrijednosnim papirima "Zagrebačke banke" odriče svoje nadležnosti

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je izrijekom otklonila mogućnost da se o zakonitosti prometa vrijednosnim papirima "Zagrebačke banke" d.d. rješava u Republici Hrvatskoj, te je time jasno priznala da u odnosu na dionice "Zagrebačke banke" Republika Hrvatska ne funkcionira kao pravno uređena i suverena država.

Na taj način je "Zagrebačka banka" izvan kontrole pravnog poretka suverene države na čijem teritoriju je registrirana. Budući je Zaba integrirana sa njemačkim osiguravajućim gigantom "Allianz" A.G., te talijanskom bankom "UnicreditoItaliano" S.p.A., nezakonitost poslovanja vrijednosnim papirima Zabe - za koje Republika Hrvatska putem HANFA-e - otklanja svaku odgovornost, se na ovaj način širi na Zapad, odnosno na međunarodno tržište kapitala.
1302040


1
     

 

 

 

 

130.030
 Pašk Kačinari prijavljuje zločin Odjelu za borbu protiv kriminala pri Vijeću Evrope
 

Šifra i naziv dokumenta

Prva
 stranica

Broj str.

130.030.010

Vijeće Evrope uočilo je prostor Balkana kao područje koje koriste različite kriminalne grupe, prije svega za međunarodno krijumčarenje. Smatra se da pretežiti dio narkotika stiže na ilegalno Europsko tržište u kooperaciji sa podzemnim grupama Balkana. Te grupe su sve više međusobno povezane, te su putem postojećih paralelnih struktura vlasti i upravljanja povezane sa lokalnim društvenim elitama, ili su njihov sastavni dio.

Očito je da će ovaj slučaj - slučaj najveće banke tog prostora, vrlo interesantan. Zaba, naime ne zna:

  1. kada je postala privatna,
  2. kako je postala privatna,
  3. tko su joj dioničari,
  4. kako su izbrisani pojedini dioničari (Kačinari, Gavrilović),
  5. gdje joj je knjiga dionica,
  6. koliko ima trezorskih dionica, 
  7. zašto glasuje na skupštinama glasovima trezorskih dionica,
  8. zašto revizor ne zna koliko je trezorskih dionica,
  9. kako je nastalo 1.010.288 dionica prve emisije, serije A,
  10. kako su nestajale dionice II emisije, serije C, 
  11. kako su privatizirane dionice III emisije,
  12. odakle je došao kapital za dionice III emisije (Narodna banka Jugoslavije?)
  13. kako to da Zaba i danas naplaćuje kredite gdje je zaboravila isplatiti glavnicu (slučaj "Samoborček"), ž
  14. kako to da je depozit za kupnju dionica Paška Kačinari konfisciran Kačinariju još 1991., a stvarno zatvoren 2001., tj. tko se i kako koristio konfisciranim depozitom kroz cijelo desetljeće,
  15. kako to da Banka u sudskom sporu dostavlja krivotvorine, i to još tako primitivno izrađene, itd., itd.
Na sva ova pitanja, i još mnoga druga pitanja banka nema odgovora.

No ova pitanja - budući da je rijeć o najvećoj banci u cijeloj regiji, postavljaju pitanje mogućih veza Zabe i šireg fenomena organiziranog i etabliranog podzemlja u regiji. Zato se od nadležnih tijela Evrope očekuje da će sa osobitom pozornošću uzeti u razmatranje ovaj slučaj.

 

b133010

1
     

 

 

 

 

130.040
Pašk Kačinari prijavljuje prava Grada Zagreba na dionice "Zagrebačke banke" d.d.

Šifra i naziv dokumenta

Prva
 stranica

Broj str.

130.040.010

"Zagrebačka banka" d.d. izvorno je nastala spajanjem komunalne banke Grada Zagreba i ogranka "Jugobanke" u Republici Hrvatskoj.

To znači da je Grad Zagreb, kao jedan od suosnivača banke, jedan od dioničara Zabe.

Stoga je dana 13.09.2006. Pašk Kačinari prijavio Gradu Zagrebu njegova prava na dionice "Zagrebačke banke", te zatražio provođenje upravnog postupka u kojem će se utvrditi ta prava. Pri tome je Pašk Kačinari ukazao da njemu pripada 142.576 dionica Zabe, te da prava na dionice Zabe ima i Mesna industrija "Gavrilović". Stoga je Pašk Kačinari predložio da se njemu osobno prizna status stranke u upravnom postupku utvrđivanja prava Grada Zagreba na dionice Zabe, te je zatražio da se u tom postupku utvrdi ukupan omjer prava na dionice kako Grada Zagreba tako i Paška Kačinarija te Mesne industrije "Gavrilović".

Pri tome je Pašk Kačinari ukazao na to da za Grad pronalazi njegovu izgubljenu imovinu, pa je slijedom toga istaknuo zahtjev za isplatom nalaznine po Zakonu, u iznosu od 10% pronađene imovine - dionica Zabe - koje je pronašao za Republiku Hrvatsku. Jednu desetinu te nalaznine (tj. 1% od ukupno za Državu pronađene imovine) Pašk Kačinari prepušta Fondu Hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji. 
 

b134010

12
130.040.020
Grad Zagreb se odriče prava na dionice Zabe i nekretnine kojima je Zaba bespravno u posjedu

Gradska Uprava Grada Zagreba, po potpisu Ninoslave Zeković, Pročelnica ureda za imovinskopravne poslove, potpisala je zaključak kojim se odriče mogućnosti da nadležna tijela Grada Zagreba utvrđuju prava Grada Zagreba na dionice Zabe i na nekretnine koje je uzurpirala Zaba.
 
b1353-01


4

130.040.030
 Jutarnji list: Zaba za novi brand dala 10 milijuna kuna
 Novinski članak iz "Jutarnjeg lista" od dana 13.11.2006. g. kojim Zagrebačka banka izričito priznaje da je nastala spajanjem nekadašnje Gradske štedionice, kao komunalne banke Grada Zagreba, te ogranka Jugobanke u Hrvatskoj.

Uz članak je fotografija zgrade Zagrebačke banke na Jelačićevom trgu br. 10 u Zagrebu, a koja Zgrada je građena novcem Grada Zagreba 1930-tih godina, te je ponovno, odlukom Narodnog odbora Grada Zagreba 1953. godine unesena u Zagrebačku banku kao kapital koji Grad Zagreb ulaže u svoju komunalnu banku.

b10220


  

1

  

 

 

130.050

Historijat "Zagrebačke banke" 1914 - 1984

 

Šifra i naziv dokumenta

Prva stranica

Broj str.

 

130.050.010

Historijat "Zagrebačke banke" 1914 - 1984

U ovom dokumentu opširno je prikazana povijest "Zagrebačke banke" od njenih početaka 1914 godine, i to kao "Gradske štedionice Grada Zagreba", pa do 1984. godine. Iz tog dokumenta jasno proizlazi da je;

  • "Zagrebačka banka" osnovana od Grada Zagreba, i to kao komunalna banka Grada Zagreba, (str. 8-12),

  • da je Zaba, kao Gradska štedionica nastavila s radom i nakon završetka drugog svjetskog rata, odnosno nakon podržavljenja bankarskog sustava (str. 19., str. 25)

  • da je decentralizacijom bankarskog sustava Zaba ponovno postala komunalnom bankom Grada Zagreba, što se vidi i iz odluke Narodnog odbora Grada Zagreba, koji unosi u Zabu zgradu na Jelačičevom trgu br. 10, te imenuje upravni odbor Gradske štedionice. U taj upravni odbor tada ulazi Stjepan Mikša, čiji je sin Branko Mikša 1990-tih godina bio Gradonačelnik Zagreba i ministar u Vladi Republike Hrvatske, a danas se nalazi u nadzornom odboru "Agrokor" d.d., (str. 31-32 i 34)

  • da se Gradska štedionica g. 1966 spojila sa lokalnim komunalnim bankama dijela sjeverozapadne Hrvatske u Kreditnu banku Zagreb, pri čemu je velika većina kapitala Kreditne banke predstavljala kapital Gradske štedionice, kao komunalne banke Grada Zagreba, koja je pri tome sačuvala svoju organizacijsku autonomiju unutar Kreditne banke Zagreb (str. 40)

  • da je pri tome u Kreditnu banku Zagreb unesena imovina koju je Grad Zagreb bio unio u Gradsku štedionicu, što je uključivalo i zgradu u Zagrebu, Jelačičev trg 10, i zgrada u Paromlinskoj 2. U tim zgradama se danas nalazi cjelokupni management Zabe, pri čemu u zgradi u Paromlinskoj 2 sjedi uprava banke. (str. 42-43)

  • da je 14.12.1977. izvršeno spajanje Kreditne banke Zagreb i Jugobanke - Osnovne banke Zagreb, pri čemu je nastala (dana 01.01.1978.) današnja "Zagrebačka banka". Iz dokumenta je razvidno koje su sve nekretnine "Jugobanke" unesene u današnju "Zagrebačku banku". (str. 42-43.)



b13050



11

 

 

 

130.060

Pismo Paška Kačinari Predsedniku Republike Hrvatske kojim traži akciju države protiv Lopova iz Zabe

 

Šifra i naziv dokumenta

Prva stranica

Broj str.

 

130.060.010
 Pismo Paška Kačinari Predsedniku Republike Hrvatske kojim traži akciju države protiv lopova iz Zabe

Pašk Kačinari u svojem dopisu Predsjedniku Republike Hrvatske g. Stjepanu Mesić od 30.11.2006. ukazuje, između ostaloga, da je grupa ljudi koja je na sebe preknjižila dionice Zabe predstavljala "petu kolonu" koja je "zabila nož u leđa Hrvatskoj", i koja je tako stekla imovinu koja se mjeri u milijardama eura, a pri tome je Hrvatska ekonomski osakaćena.

U tekstu se također ukazuje da je Zaba "gurnula" u stečaj gotovo sve od svojih 1287 izvornih osnivača, te mnoge druge gospodarske subjekte, te je preko stečajeva uzela njihove nekretnine po cijeloj Hrvatskoj. U tekstu se ukazuje da je cjelokupni tzv. "građevinski lobi" u biti vezan na Zabu, jer prvenstveno gradi na nekretninama koje je preko stečaja Hrvatskog gospodarstva preuzela Zaba. Nadalje se ovdje ukazuje da je Zabi pripojena nekadašnja "Varaždinska banka" d.d., Varaždin, koja također nikada nije bila privatizirana, ali je postala privatnom, te da su upravo preko "Varaždinske banke" početkom 1990-tih na području Varaždinske Županije provedene neke "čudesne" privatizacije u kojima je Republika Hrvatska oštećena za enormne iznose.

Kačinari nadalje ukazuje da se dosadašnji sakrivatelji pokradene imovine iz Italije i Njemačke sklanjaju, "bježe", te prebacuju - sada vrlo neugodne - dionice Zabe na znatno manju banku iz Austrije, koja nastavlja figurirati kao vlasnik. No ovime se pljačka razgolićuje, jer se vidi da Zaba nema stvarnog vlasnika u inozemstvu, pa nad činjenicom nelegalnog stanja u Zabi više nitko ne može sakrivati oči.

Na kraju Pašk Kačinari zaključuje da je preduvjet uspostavljanja pravne države u Hrvatskoj, te vladavine prava upravo taj da se rasčisti stanje u Zabi, te da se Hrvatskoj vrati opljačkana imovina.

 



136010



4

 

 

 

130.070

Pašk Kačinari se obratio Ivici Račanu, predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske

Šifra i naziv dokumenta

Prva stranica

Broj str.

 

130.070.010

Pašk Kačinari se obratio Ivici Račanu, predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske

Pašk Kačinari prijavio je Gradu Zagrebu njegova prava na imovini Zabe, tj. na dionicama Zabe i na nekretninama u posjedu Zabe Pašk Kačinari reports the rights of the City of Zagreb to shares of ZABA .

U Gradu Zagrebu na vlasti je upravo Socijaldemokratska Partija Hrvatske (SDP), na čelu sa gradonačelnikom, Milanom Bandić. Budući da lokalna tijela Grada Zagreba nisu do sada reagirala na prijavu njihovih prava od strane Paška Kačinari, isti je o tome izvjestio Predsjednika SDP-a. Dok se SDP i njegov predsjednik formalno zalažu za rasčišćavanje ratne pljačke, te za produljenje zakonskih zastarnih rokova za progon ratnog profiterstva i ratne pljačke, dotle SDP-ova lokalna vlast u Gradu Zagrebu ne reagira na dokumentiranu prijavu pljačke gdje je pokraden upravo Grad Zagreb, i gdje se upravo Gradu Zagrebu - kojem je na čelu SDP - ima vratiti opljačkana imovina. Stoga Pašk Kačinari u ovome vidi postojanje jedne lokalne klike na nivou Grada Zagreba, te sabotiranje rada Predsjednika stranke od strane te klike. Pri tome Pašk Kačinari nije za sada imenovao niti jednog pojedinca, već prepušta Predsjedniku SDP-a da utvrdi koji su to pojedinci sa liste SDP-ovih članova u okviru administrativnih tijela Grad Zagreba opstruirali prava svojeg Grada, te interese i ugled stranke SDP.



137010



4